Prijava Registracija
  1. Početna
  2. TDDCrew Razbibriga
  3. OFF Topic
  4. Vesti iz šoubiznisa (film i serije)

Vesti iz šoubiznisa (film i serije)

2 gosta trenutno čitaju ovu temu.
Stranica 9 / 11 Prikazano od 201 do 225 (ukupno 271 rezultata)
Netflix ulaže milijardu $ – što to znači za Hollywood?

U zadnje vrijeme, uz standardno puno svojih serija, Netflix objavljuje sve više i više filmova. Kako se sada čini, od iduće godine, taj broj filmova će se znatno povećati, kako će to, potencijalno, utjecati na Hollywood pročitajte u članku. Ovog studenog, Netflix će pustiti 32 novih, originalnih serija i filmova na svojoj platformi, uključujući drugu sezonu Maria Bamford komedije Lady Dynamite, Marvelu seriju The Punisher, i adaptaciju Margaret Atwood drama seriju, Alias Grace. To prati ispunjeni listopad u kojem je Netflix pustio 29 originala, od dugo očekivane, druge sezone, Stranger Things, preko vrlo hvaljenog dokumentarnog filma Joan Didion, do nove krimi, triler serije Mindhunter, redatelja David Fincher.

Za sve koji se nadaju da će uspjeti pogledati sve serije, filmove i sve što je dostupno na TVu, Netflix se brine da im to ne pođe lako za rukom. U nekih 10tak godina, platforma je vrlo brzo zadominirala tržištem i predvodi put u pravljenju velikog broja filmova, serija, dokumentaraca i komičnih specijala, koji su im pomogli kako bi se izdvojili na ovom, prepunom tržištu.

Dok i druge platforme imaju neke svoje prednosti – Amazon ima pravo na prijenos Oscara, Hulu je ispisao povijest sa svojim osvajanjem nagrade za Najbolju Dramu, na dodjeli Emmy ove godine, serijom The Handmaid’s Tale, a Disney će uskoro pokrenuti svoju, novu, ekskluzivnu platformu – Netflix je sebe obilježio veličinom sadržaja koju pruža na svojoj platformi i željom za daljnjim proširenjem, ulažući milijarde dolara kako bi to ostvario. Iduće godine potrošit će oko 8 milijardi dolara na stvaranje novog, izvornog sadržaja, to je oko 1 milijarde dolara više nego ove godine, u nadi da na platformi nude sadržaj, pola licencirani (Marvel, Disney, CBS…ostali), a pola Netflix, originalni, izvorni. To su novci za koje bi većina mreža i studia ubila da ga se mogu domoći, a Netflix se nada to napraviti standardom i svake godine još po toliko ulagati, iako se pitanja oko njihovog konstantno povećavajućeg duga, ne rješavaju. Dok se platforma i dalje muči doseći razine Hollywooda sa svojim filmovima, Netflix pokazuje prednosti svoje platforme, kojih se ostale usluge samo mogu nadati da će uspjeti pratiti.

Novac je definitivno glavna stvar i Netflixove investicije mu omogućuju napraviti neke od najskupljih TV serija. Razmišljanje je takvo da se nadaju da će se gledatelji pretplatiti na njihovu uslugu samim rasponom serija i filmova, koje neće moći naći nigdje dalje osim na njihovoj platformi. Postoje i druge mreže koje su spremne potrošiti, poput HBO i serije Game of Thrones i Westworld, ali s obzirom na gledatelje koji se rasipaju i zaradu na reklamama koja više nije kao što je bila, ostvarivanje profita od takvih ulaganje je lakše reći nego učiniti. Netflixov model, koji je djelomično pod velom tajne, ne naslanja se samo na brojke gledanja, mada kada dolazi do otkazivanja serija, onda i te brojke igraju ulogu. Iz Netflixa javljaju da je broj pretplata jako porastao, izlascima novih sezona serija Stranger Things i Narcos.

Osim što ima jedne od najboljih serija, Netflix želi imati i najviše serija. Nemaju problema s vremenima gledanja, a njihova taktika izlazaka cijelih sezona serije od jednom je jako dobro prihvaćena od strane gledatelja. To ima daje mogućnosti da izbace 32 originalne serije u jednom mjesecu, što ih stavlja u prosjeku na više od jedne dnevno. Time će zatrpati gledatelje, koji neće više imati potrebe ići igdje dalje za traženje televizijske zabave.

Za sada je to bilo jako dobro za njihove serijske programe, dok su filmski već druga priča i osrednje su prihvaćeni, što od publike, a što od kritike koja ih je imala prilike vidjeti. To je nešto što se Netflix trudi promijeniti ulaganjem tolikih svota novaca svake godine. Ne samo da prave sve više filmova, nego pokrivaju veliki spektar različitih žanrova, poput obiteljske drame The Meyerowitz Stories, novog filma Bright s Will Smithom, te njihov ugovor s Adam Sandler o glumljenju u Netflix filmovima.

Ove godine platforma je izbacili i filmove poput First They Killed My Father, životnu dramu u Kambodžanskom masakru pod režimom Khmer Rouge (redateljice Angelina Jolie), te će izaći Mudbound, oba ta filma će Netflix nominirati i gurati za Oscara, a onda će pustiti, dugo očekivani Martin Scorsese film, The Irishman, koji ima predviđeni budžet od $150 milijuna. Sve to zvuči poprilično ambiciozno i Netflix ima veliku prednost pred velikim Hollywoodskim kućama, a to je što ne ovisi o kino blagajnama.

avaz.ba
0 0
Woody Harrelson pobegao od Trumpa

Američki glumac Woody Harrelson kaže da je večera sa američkim predsednikom Donaldom Trumpom bila prava noćna mora.

Harrelson je tokom gostovanja u emisiji “Real Time” govorio o događaju iz 2002. godine kada je bio na večeri sa prijateljem Jessejem Venturom i danas aktuelnim predsednikom SAD.

“Bilo je brutalno, nikada nisam upoznao tako narcisoidnu osobu. Pričao je o sebi sve vreme. Morao sam da izađem na pola večere i ispušim džoint. Jednostavno sam morao da odem”, izjavio je Harrelson.

dominomagazin
0 0
Mads Mikelsen je plaćeni ubica u akcionom trileru “Polar”

Svestrani švedski glumac, Mads Mikelsen (“Casino Royale”, “Hannibal”, “Rogue One”, “Doctor Strange”) uskoro će se naći u ulozi progonjenog negativca u filmu švedskog reditelja Jonasa Akerlunda, za potrebe akcionog trilera “Polar”.

Priča je zasnovana na stripu Viktora Santosa i govori o Dankanu Vizli, poznatijem kao Crni Kajzer (Mikelsen), vrhunskom plaćenom ubici koji postaje meta poslodavca nakon što je odlučio da se penzioniše.

Umesto da uživa  penzionerskom životu, on će morati da se pozabavi mladim, nemilosrdnim, ubicama koje su poslate da ga zauvek ućutkaju i zaštiti nevinu ženu.

Iza filma stoji produkcijska kompanija Mister Smith Entertainment, a za sada se ne zna kada bi snimanje ovog ostvarenja moglo da počne.

prolog
0 0
Daredevil: poznati negativac vraća se u trećoj sezoni

Nadolazeća treća sezona serije Daredevil, u Hell's Kitchen nam vraća dobro poznatog villaina.

Deadline javlja da će Vincent D’Onofrio, reprizirati svoju ulogu Wilson Fisk/Kingpina i po svemu sudeći ponovo zagorčavati život Matt Murdocku (Charlie Cox). Za sada nema daljih informacija u kojoj meri će Kingpin biti prisutan u trećoj sezoni.

On je inače bio glavni antagonista prve sezone, dok smo ga u drugoj videli u scenama u zatvoru pored Frank Castlea (Jon Bernthal).

Treća sezona serije će takođe imati i novog showrunnera - Erik Olesona, koji je do sada bio izvršni producent za The Man in the High Castle. Oleson će preuzeti mesto koje su za prve dve sezone zauzimali Douglas Petrie i Marco Ramirez, koji su se nakon Daredevila prebacili na seriju The Defenders.

avaz.ba

0 0
Spejsiju oduzeta Emi nagrada

Striming mreža “Netfliks” odlučila je da otkaže seriju “Kuća od karata” poslije predstojeće šest sezone.

Prema nezvaničnim informacijama, ova ideja je razmatrana i prije nego što je izbio skandal vezan za glavnog glumca Kevina Spejsija koga je prvo kolega Entoni Rap optužio za seksualno uznemiravanje kada je imao 14 godina, a što je potom navelo Spejsija da se javno deklariše kao homoseksualac.

“Producentska kuća Media Rights Capital i Netflix su veoma uznemireni vijestima vezanim za Kevina Spejsija”, stoji u zajedničkoj izjavi.

“Kao odgovor na to izvršni direktori obje kompanije doputovali su u Blatimor na sastanak sa glumcima i filmskom ekipom da im pruže podršku. Kevin Spejsi trenutno nije na setu”.

Kako javlja “Deadline”, i film koji je Spejsi snimio za “Netflks”, o Goru Vidalu, sada ima neizvjesnu sudbinu, iako o tome još nema zvaničnih komentara.

U svijetlu optužbi protiv Spejsija, Međunarodna akademija televizijskih umjetnosti i nauka koja dodjeljuje “Emi nagrade” odlučila je da povuče odluku da glumcu dodijeli Međunarodnu nagradu osnivača Emija.

Ta nagrada koja se dodjeljuje “pojedincima koji su prevazišli kutlurne granice i dirnuli čovječansotvo” trebalo je da mu bude dodijeljena 20. novembra u Njujorku.

cdm
0 0
Amerikanci snimali horor film na Durmitoru

Vjerovali ili ne, američki horor film “The Forest” koji je izašao prošle godine sniman je na Durmitoru, a redakciji CdM za oko je pao poznati kadar iznad Crnog jezera na trejleru za ovaj film.

Tokom trominutnog trejlera, tačnije na 00:34 može se vidjeti kadar na vrh Međed koji se pruža iznad Crnog jezera.

Pošto je glavna radnja filma vezana za šumu ubistava Aokigaharu u Japanu, gdje je snimanje ovog filma zabranjeno, ekipa je odlučila da kadrove iz šume snima na planini Tari u Srbiji, što piše i na zvaničnoj stranici Vikipedije.

Međutim, ekipa filma se zasigurno preselila i na naš Durmitor jer su sličnosti nevjerovatne. Uostalom, procijenite i sami.

Photo

Radnja filma nas inače vodi u život Sare koju glumi Natali Dormer, poznata po ulozi u megapopularnoj seriji “Game of Thrones”.

Nakon što joj nestane sestra bliznakinja Džes, Sara se upušta u potragu za njoj. Tragovi je vode u Japan u pomenutu zloglasnu šumu samoubistava Aokigaharu. Uprkos glasinama da je Džes mrtva, Sara osjeća da joj je sestra živa i da treba njenu pomoć.

Uz pomoć lokalnog vodiča ulazi u šumu i upušta se u borbu s duhovima šume u potrazi za sestrom.

cdm

https://www.youtube.com/watch?v=6hW8hUcXR-A

0 0
Ash vs Evil Dead: Season 3 (2018)

30 godina nakon događaja u filmu ‘Evil Dead’, Ash je usamljenik koji nije u stanju da se uhvati u koštac sa događajima koji su počeli u kabini. U slučaju da se mrtvi ponovo pojave, Ash mora ponovo uzeti svoju motornu pilu, i konačno suočiti se sa svojom prošlošću…. …

filmonizirani

https://www.youtube.com/watch?v=_rofKFFa4tA

http://www.imdb.com/title/tt4189022/?ref_=nm_flmg_act_2
0 0
Film i politika: Sve o propagandnoj umjetnosti

Umjetnost je, uz religiju, znanost i politiku, jedno od ključnih polja ljudskih aktivnosti koje svojim utjecajem omogućuju širenje određenih ideja, a koje putem praktičnog djelovanja mogu proizvesti značajne promjene u društvu. Navedene se sfere društvenih aktivnosti nerijetko i prožimaju. Posebice je zanimljiv odnos umjetnosti i politike: one mogu zauzimati dijametralno suprotne pozicije, postajući jedna drugoj izvor kritike, dok s druge strane mogu biti inkorporirane jedna u drugu te sinergijski djelovati s ciljem širenja određenih ideja i stavova. U većini potonjih slučajeva, umjetnost postaje sredstvo političkog aparata: ona postaje medij koji putem kulturnog polja nastoji prenijeti i implementirati ideološki set ideja i vrijednosti u širem društvenom, javnom prostoru. Drugim riječima, ona postaje propagandna umjetnost.

Kodiranje poruka

Poruke koje se prenose mogu biti kodirane na različite načine. Ključan je efekt koji se želi proizvesti putem umjetničkih djela: on može ciljati na konsolidaciju i širenje ideja i stavova političkog aparata, ili može, primjerice, ciljati na mobilizaciju stanovništva. S obzirom na širinu ove problematike, ovdje ćemo se fokusirati na odnos politike i filma.

Sovjetska kinematografija

Prije stotinjak godina, neposredno nakon Oktobarske revolucije, Vladimir Lenjin izjavljuje kako je od svih umjetnosti, kinematografija za Boljševike najznačajnija. 1917. godine, sovjetska se kinematografija inkorporira u jednopartijski sustav, dok se filmovi proizvode prateći jasno definirane teme, ideje i vrijednosti. Propagiraju se komunističke i lenjiističke ideje zajedništva i rada, klasne borbe, emancipiranog proletarijata, „novog“ sovjetskog čovjeka, revolucije, nadmoći Crvenih nad Bijelima, naroda nad carstvom, itd. Kasnije se, uspostavom doktrine socrealizma, film dodatno politizira, kao što je slučaj i s ostalim umjetničkih djelatnostima. Međutim, osim propagandnih efekata, sovjetska je kinematografija ostavila i znajačan utisak na razvoj cjelokupne kinematografije. Produkcija i tehnika sovjetskih umjetnika ostavila je pečat na razvoj filma, od načina snimanja i tehnike montaže, do tehnoloških momenata razvoja. Ključnu ulogu u tom procesu odigrala je znamenita trojka sovjetske kinematografije: V.I. Pudovkin, s poznatim filmom Majka (1926.), Dziga Vertov s filmovima Kino-pravda (1925.) i Čovjek s filmskom kamerom (1929.), te zasigurno najpoznatiji i najutjecajniji sovjetski redatelj Sergej Ejzenštejn, s utjecajnim filmom Krstarica Potemkin (1925.). Ejzenštejn je bio i značajan filmski teoretičar sa svojom „montažom atrakcije“, koju je pomnije objasnio u istoimenom eseju. Krstarica Potemkin je izvrstan primjer propagandnog filma u sovjetskom kontekstu: tematizira ustanak mornara, njihovo okupljanje i zajedničku borbu protiv tlačitelja, podršku naroda i revolucionarni duh. Ulogu glavnog lika igra sovjetski kolektiv: individualizmu nema mjesta, osim u pogledu mučenika koji inspiriraju ostale, što naglašava ideju sovjetskog zajedništva i kolektivne borbe. Scena na stepenicama u Odesi je jedna od najznačajnijih scena u povijesti sovjetske, ali i svjetske kinematografije.

https://www.youtube.com/watch?v=laJ_1P-Py2k

Nacistička kinematografija

Za Adolfa Hitlera film je predstavljao moćno sredstvo propagande. U svojem je Mein Kampfu, u nekoliko paragrafa, naveo kako se putem filma ideje mogu implementirati brže i efikasnije od korištenja drugih medija. Manje je vremena potrebno za pogledati i shvatiti film, nego za čitanje i tumačenje nekog teksta, knjige ili drugog umjetničkog djela. Hans Traub, jedan od nacističkih propagandista, postavio je stvar na sličan način u svom tekstu „Film kao politički instrument“: filmski je jezik izvanredno sredstvo propagande. Joseph Goebbels, vrsni ministar propagande, je sebe proglasio zaštitnikom njemačkog filma. Stoga je film, pored radija i novina, bio odlično sredstvo širenja nacionalsocijalističke politike. O efektima širenja rasističke i antisemitske ideologije ne treba mnogo ni pisati. Jedna od ključnih akterica u nacističkoj kinematografiji jest svakako Leni Riefenstahl. Njezin je film Trijumf volje (1935.) jedan od najpoznatijih propagandnih filmova svih vremena. Ujedno je i jedan od najutjecajnijih. Film tematizira nurnberški nacistički skup iz 1934. godine, te se u dokumentarističkom stilu nacistička politika glorificira, a u prvom se planu ističe nacistička simbolika – svastike i orlovi, velebni spomenici, Sieg Heil pozdravi te djeca, kao simbol budućnosti njemačke nacije.

Još jedan značajan propagandni uradak je njen film Olympia (1936.), koji tematizira Olimpijske igre u Berlinu ’36., dok je cilj filma prikazati u najboljem svijetlu „nadljudske“ sposobnosti atletičara Njemačke i saveznika Japana i Italije. Još jedan propagandni film vrijedan spomena je i Vječni Židov (1940.), zloglasni i kontroverzni film koji promovira antisemitsku politiku nacističke vladajuće garniture. Židovi su oblikovani kao primitivci, izopačeni ljudi, koji ne poznaju higijenu i koji utjelovljuju sve ono što je zapadu strano, „bolesno“ i nerazumno.

Film u fašističkoj Italiji                               

Kao i u ostalim totalitarnim sustavima, film je i u fašističkoj Italiji bio izniman način širenja političkih ideja. Benito Mussolini je 1936. dao izgraditi talijansku inačicu Hollywooda: poznati centar Cinecitta’ u Rimu. Cinecitta’ je od ’36. do danas centar talijanske kinematografije. Fašističkoj se kinematografiji priključilo i mnogo futurista, umjetnika koji su gajili mnoge simpatije za Mussolinijevu politiku. Jedan od ključnih bio je Luigi Freddi. Cinecitta’ je ubrzo pokazala zavidan tehnološki razvoj u produciranju filmova, što je ostavilo dobre temelje za kasniju rekonstrukciju talijanske kinematografije nakon pada fašizma. Fokus produkcije je, dakako, bio na promoviranju fašističke mitologije, no istodobno se nastojalo promovirati i talijansku kulturu ekranizirajući mnoga književna djela i talijanske popularne priče. Na ulazu u Cinecitta’, postavljen je natpis: “Kinematografija je najjače oružje“.

Rođenje nacije (1915.)                                               

Film D.W. Griffitha Rođenje nacije je ujedno i film kojem se može pripisati i svojevrsno „rođenje“ propagande. Film, inače crno-bijela povijesna nijema drama,  tematizira uspon zloglasnog Ku Klux Klana. Ono što je oko filma podiglo veliki broj kritika i kontroverzi, jest pozitivno prikazivanje rasističke politike KKK-a, kao i afirmacija politike rasne segregacije.  KKK je prikazan kao plemenita organizacija koja je spremna obraniti američko stanovništvo od „opasnosti“ s juga, koju predstavlja crnačka populacija.

Američka ratna propaganda

Počevši od Rođenja nacije, preko filmova u periodu Drugog svjetskog rata, do kinematografije vijetnamskog i hladnoratovskog perioda, pa sve do suvremenijih zbivanja poput Zaljevskog rata, intervencije u Afganistanu, ali i problematike terorizma koji su svi od reda dobro popraćeni u filmskom svijetu – stižemo i do američke ratne propagande. Jedan od značajnih filmova takvog ”žanra” je film Zelene beretke, koji nastoji legitimirati američku intervenciju u Vijetnamu, prikazujući američke vojnike u humanitarnim akcijama, dok su neprijatelji prikazani kao krvoločni i nemilosrdni ratnici. U američkoj je politici film bio efikasno sredstvo održavanja napetosti pogotovo u periodu Hladnoga rata i stalne „prijetnje“ Sovjetskog Saveza. Snimljeno je bezbroj filmova o mogućoj invaziji Crvene armije, kako u obliku ljudi, tako i u obliku izvanzemaljaca. 80-te su godine u tom pogledu značajan period, pošto se u tom desetljeću proizvelo mnogo filmova s ciljem demoniziranja Sovjeta i raspirivanja nacionalističkih ideja u SAD-u.

https://www.youtube.com/watch?v=Ybju5hb8nkc

Vrijedan spomena je film Crvena zora (1984.), koji tematizira sovjetsko-kubansku inzvaziju i grupicu američkih tinejdžera koji brane svoju domovinu. U američkom se kontekstu film nerijetko koristio i za regrutaciju vojnika: filmovi kao što su Top Gun ili Pad crnog jastreba iznose problematična stajališta po pitanju vojske i ratovanja. U prvom je karijera vojnog pilota prikazana kao iznimno ispunjujuća, zabavna i ležerna karijera: piloti voze dobre motore, stupaju u odnose s lijepim ženama, igraju odbojku, itd. U drugom je filmu ratovanje romantizirano, borba je prikazana kao plemenita i herojska, fokus je često usmjeren na američke zastave, glazbena podloga je privlačna, časnici i vojnici su „kul“ osobe, dok su ratnici iz Somalije divljaci i primitivci. Ovdje se mogu priključiti još i filmovi poput Pearl Harbora ili Dana neovisnosti, s propagiranjem nacionalnog zajedništva.

Rocky i Rambo

Iako se kod Ramba u nekim dijelovima mogu uočiti momenti propagande, na prvi se pogled čini kako je Rocky, po tom pitanju, sasvim OK filmski serijal. Zbilja?

Dovoljno je prisjetiti se Stalloneova okršaja s rusom Ivanom Dragom u četvrtom nastavku Rockyija. Drago je utjelovljenje svih stereotipa kojim se bildaju ruski likovi u osamdesetim godinama: on je nemilosrdan, mračan, hladan, pomalo misteriozan, bahat, čeličnog i neljudskog izgleda i pogleda, opasan, itd. U tom filmu vidimo Rockyija Balbou kako odlazi ni više ni manje nego u SSSR. Dakle, vidimo amerikanca, odnosno italo-amerikanca, koji je zbog smrti svog prijatelja nakon okršaja s Dragom odlučno krenuo u osvetu: Rocky odlučuje osvjetliti nacionalni obraz i obraniti američki ponos baš u SSSR-u, u srcu neprijateljskog tabora. Tako reći, to je potez bez presedana. Rocky utjelovljuje američkog heroja koji će američku zastavu podići u Rusiji. Osim toga, serijal Rocky predstavlja još jednu dimenziju američke propagande: serijal je oličenje propagande o američkom snu. Rocky je pripadnik nižeg društvenog sloja migranata koji spletom okolnosti i vlastitim trudom uspjeva doći do titule prvaka u teškoj kategoriji. Drugim riječima, u Americi je sve moguće, dovoljno je malo sreće i puno truda – svaki je san ostvariv. Rambo je, s druge strane, vrsta propagandnog ratnog serijala: vijetnamski veteran, nakon što u prvom dijelu prikazuje probleme posljedica rata, u daljnjim nastavcima prikazuje neutaživu želju za obranom nacionalnog ponosa i spašavanja braće u Vijetnamu. Rusi su i ovdje prikazani kao ratni manijaci, nemilosrdni gadovi i uzrok nestabilnosti u svijetu.

https://www.youtube.com/watch?v=NR3L9ege5-M

24sata
0 0
Džon Kjuzak u trejleru za novo SF ostvarenje “Singularity”

Voltage Pictures predstavlja nam film “Singularity” još jednu mračnu priču o pobuni mašina protiv ljudi.

Kada predsednik moćne kompanije VA Industries, Elijas van Dorn, svetu predstavi najsavremeniji super kompjuter Kronos, zvanični razog je zaustavljanje svih ratova na planeti.

Međutim, ono što niko nije pretpostavio je Kronosova odluka, kada bude pušten u rad, a to je da je za mir u svetu i njegov opstanak najveća pretnja upravo čovečanstvo.

Zbog toga Kronos izvršava program aktivacije robota vojnika koji kreću u rat protiv ljudske rase.

Skoro sto godina kasnije, mala grupa ljudi, koja živi u izgnanstvu, skrivajući se od armija robota pokušava da pronađe novi svet, mesto na kome ljudi žive slobodni od robota.

Džon Kjuzak, Džulijan Šafner i Dženin Vaker igraju glavne uloge u filmu koji, po trejleru, ne predstavlja ništa novo, ali će, sigurni smo, naći svoju publiku.

Režiju i scenario filma “Singularity” potpisuje švedski reditelj Robert Kouba.

prolog

https://www.youtube.com/watch?v=NpuYfa-x3As

http://www.imdb.com/title/tt7312940/
0 0

Priča o najkrvavijem narodu u Europi opsjednutim seksom

Plovili su sjevernim Atlantikom, poharali  pola sjevera Europe, dospjeli  do sjeverne Afrike, Rusije, ali i do centralne Azije. Smatraju se krvolocima, divljacima i grubijanima, no zapravo su bili pripadnici vrlo profinjene kulture koja je po mnogim stvarima bila naprednija od ostalih europskih: potpomogli su razvoj brodogradnje i navigacije i zahvaljujući njima postoji Dublin.

Radi se, naravno, o – Vikinzima. Vikinzima je popularnost znatno porasla zahvaljujući istoimenoj seriji, a prije ekskluzivne premijere pete sezone na Pickboxu, odlučili smo usporediti koliko je toga u seriji fikcija, a koliko je stvarnost.

Krvave bitke i brutalnost

Engleska je bila prva europska zemlja na udaru Vikinga, a većina onoga što znamo o njima dolazi iz svećeničkih spisa koji opisuju Vikinge kao „nasilan“ i „brutalan narod“ koji je opustošio i silovao sve što se pod njim našlo. Mnogi povjesničari upozoravaju na različite interpretacije europskih spisa i na njihovo preuveličavanje.

Činjenica je da su Vikinzi krali sve što su mogli – stoku, novac i hranu, a moguće je da su krali i žene. Nakon što bi ukrali sve, zapalili bi naselja. Njihovi napadi bili su nenadani jer su dolazili morskim putovima što je uključivalo i tokove rijeka. U mučenju neprijatelja nisu bili nježni – rezali bi rebra, gađali neprijateljevu glavu dok ne bi eksplodirala ili bi naprosto razrezivali neprijatelja na komade.

No, postoji i druga strana Vikinga: nordijski spisi pokazali su kako su Vikinzi bili veoma demokratska zajednica i kako su imali veoma bogatu kulturu. Određeni period godine bio je rezerviran za putovanja i ratovanja. Ostatak vremena provodili su uz svoju obitelj i prijatelje, obrađujući zemlju i uzgajajući različite kulture.

Pozornost su posvećivali i trgovini i razmjeni dobara, a nerijetko se događalo da su naseljavali područja koja su prvotno nastojali osvojiti. Mnogi su Vikinzi na pohodima prihvatili kršćanstvo i uklopili se u europske lokalne zajednice. Samo prihvaćanje kršćanstva moguće je pratiti u istoimenoj seriji Vikinzi, kada na jednom od pohoda u Engleskoj sa sobom povedu svećenika koji ih je zaintrigirao svojim pričama o Isusu.

Obavezna olovka za oči i briga za izgled

Zgodno je istaknuti kako Vikinzi nikada nisu imali kacigu s rogovima koja ih danas toliko simbolizira. Kacige s rogovima pojavljuju se tek u 19. stoljeću, a popularizirane su Wagnerovom operom Valkyrie. Vikinzi jesu upotrebljavali rogove – ali isključivo za piće i za komunikaciju.

Kostimi iz serije vjerno su prikazani, a još su točnije prikazane njihove frizure. Zanimljivo je kako su upravo Anglosaksonci ukrali od njih ideje za frizure. Obavezni dio bio je olovka za oči: proizvodili su taman puder koji je sadržavao pougljene bademe, željezo, oksidirani bakar, pepeo i zdrobljeni antimon. Ovaj pripravak štitio ih je od sunčevih zraka.

Osim što su se brinuli za šminku, brinuli su se i o tome kako izgledaju na van: „ludi pogled“ bio je nešto sasvim normalno za velike i poznate ratnike jer to je ocrtavalo njihov božanski karakter, odnosno Odina.

Bogat seksualni život

Vikinška zajednica posvećivala je posebnu pozornost ženama pa je tako ovaj narod imao zastupljenija ženska prava od većine današnjih zemalja. Za razliku od ostatka srednjovjekovne Europe, ženina sloboda i sreća bile su na prvom mjestu. Nasuprot agresiji koju su pokazivali u bitkama, Vikinzi su ispod postelje bili mekši i romantičniji, a možda i sramežljiviji: u izvorima se većinom spominju eufemizmi za seks: „okretanje prema ženi“, „uživanje jednih u drugima“, „odmaranje s partnerom“, „pravljenje nereda po trbuhu“.

Žene i muškarci posvećivali su pozornost svojem izgledu i mirisu prilikom udvaranja. Muškarci su se kupali barem jedanput na tjedan (što je u to doba bio veliki luksuz). Žene i muškarci redovito su bojili svoju kosu, oblačili se u čistu odjeću i kitili se nakitom kako bi pokazali svoj stil i bogatstvo te privukli drugi spol.

Zanimljivo je kako su žene imale glavnu riječ u biranju partnera, a imale su i puno pravo odbiti partnera ako nisu bile zadovoljne njegovim seksualnim umijećem. Zajednica nije osuđivala predbračni seks, no zato je oštro osuđivala ako je jedan od partnera imao aferu. Kazne za prijevare bile su oštre i često su uključivale – smrt.

Ovaj fenomenalni europski narod možete pratiti i u epskoj drami Vikinzi.

24sata
0 0
Dikaprio ponovo sa Tarantinom?

Najnovije ostvarenje Kventina Tarantina iako se o njemu zna vrlo malo, već je zainteresovalo svetsku javnost.
Tarantino je već ranije nagoveštavao da se, za svoj najnoviji film, bavi izučavanjem događaja iz 1960-ih/1970-ih godina, ali nije želeo da govori o čemu se radi.
Ako je verovati informacijama koje nam dolaze iz Holivuda, ubistva grupe Čarlsa Mensona biće tema novog filma. U tragičnom događaju ubijena je Šeron Tejt, glumica koja je tada bila u drugom stanju i supruga reditelja Romana Polanskog, a Menson i ekipa ušli su u pogrešnu kuću, verujući da napadaju muzičkog producenta koji je odbio saradnju sa njima ranije.
Te tragične noći stradalo je petoro ljudi.
Kao prvi potencijalni članovi glumačke ekipe spominjani su Bred Pit, Dženifer Lorens i Margo Robi, a ovih dana dolazi nam informacija da je Leonardo Dikaprio imao razgovor sa Tarantinom oko ovog filma.
Dikaprio i Tarantino već su sarađivali na ostvarenju “Django Unchained”.
Produkcija bi trebalo da počne 2018. godine, a film ima zakazanu premijeru 2019.

prolog
0 0
Van Dam u novom akcionom trileru “The Bouncer”

Žan Klod van Dam uskoro bi trebalo da počne rad na filmu “The Bouncer”. U pitanju je akcioni triler koji govori o čoveku, u svojim pedesetim godinama, zaposlenom kao izbacivač u noćnom klubu. Težak život, u kome sam odgaja osmogodišnju ćerku, postaće još gori po njega i devojčicu kada jedne noći, nakon burne večeri u klubu i sukoba sa gostima, on gubi kontrolu i završava u zatvoru, a ćerka potpada pod ruke socijalne službe. Tada mu Interpol nudi izlaz: eliminisati holandskog kriminalca u zamenu za vraćanje ćerke pod njegovo okrilje.
Režiju filma priprema Džulijen Leklerk (“Prost”), scenario poptisuje Džeremi Guez, a snimanje bi trebalo da počne januara 2018.

prolog
0 0
Azerbejdžanski kandidat za 90.Oscara: “Pomegranate Orchard”


Inspirisan “Višnjikom”, posljednjim djelom ruskog književnika Antona Pavloviča Čehova, armenski producent, scenarist i režiser Ilgar Najaf snimio je dramu Pomegranate Orchard čija je radnja smještena u ruralni ambijent Azerbejdžana.

    Aging Shamil (Gurban Ismayilov) previše je ostario da bi održavao porodični voćnjak sa šipcima koji je oduvijek bio njegov ponos i radost i čija je kvaliteta visoko cijenjena od strane drugih vinogradara. Mnogi su ga željeli kupiti, ali ovaj starac je odbio sve ponude. Shamil svoj dom dijeli sa svojom snahom Sarom (Ilahe Hasanova) i unukom Jalalom (Hesen Aghayev) čiji je vid oštećen. Njegov stariji sin poginuo je u saobraćajnoj nesreći prije nekoliko godina. Nakon te tragedije, njegov mlađi sin Gabil (Semimi Farhad), Sarin suprug, napustio ih je bez riječi. Kada se Gabil pojavi pred kućnim pragom tokom jedne kišne noći, tvrdi da se snašao u životu i da želi ostatak porodice povesti sa sobom u Moskvu. Shamil je sa razlogom sumnjičav, a Sara je zadovoljna jer napokon vidi čovjeka koji ju je ostavio i nije joj se javio punih 12 godina. Ali emocionalni ožiljci koji su nastali radi njegovog odlaska ne mogu se tako lako izbrisati…

Ovo je treći Najafov film nakon ostvarenja Buta i Red Garden. Scenario je napisao u saradnji sa holandskim scenaristom i glumcem Roelofom Jan Minneboom sa kojim je sarađivao i na drami Red Garden, kao i sa azerbejdžanskim režiserom i scenaristom Asifom Rustamovim koji je radi svoje drame Down the River (originalni naziv Axinla ashagi) bio nominovan za East of West nagradu na festivalu u Karlovym Varima.

Pomegranate Orchard nagrađen je od strane žirija Eurasian International Film Festivala, a kao i Rustamova drama Down the River, bio je nominovan za East of West nagradu na festivalu u Karlovym Varima. Predstavnik je Azerbejdžana na predstojećoj dodjeli 90. Oscara u kategoriji najboljeg filma koji nije na engleskom jeziku.

avaz.ba

https://www.youtube.com/watch?v=u-UPmKoQnsM

http://www.imdb.com/title/tt7095054/
0 0

U pripremi serija “Four Weddings and a Funeral”

Prema pisanju portala Deadline, Mindy Kaling (The Office) će biti izvršna producentica i scenaristkinja jednosatne serije Four Weddings and a Funeral (Četiri vjenčanja i sprovod) koja je inspirisana istoimenim filmom iz 1994. Mindy Kaling je izvršna producentica i zvijezda TV serije The Mindy Project čija je posljednja, šesta sezona, trenutno dostupna na streaming servisima. Osim Kalingove, The Four Weddings and a Funeral će producirati i Matt Warburton, kao i za Oscara nominovani Richard Curtis, scenarist originalnog filma. Ostatak producentskog tima će činiti Jonathan Prince, Tim Bevan i Eric Fellner.

Four Weddings and a Funeral će pratiti živote grupe prijatelja kroz događaje koji ih povezuju. Svaka sezona će imati različitu priču, a vjerovatno će u svakoj sezoni biti ubačeni i različiti karakteri i različite lokacije.

Romantičnu komediju Four Weddings and a Funeral režirao je Mike Newell (Harry Potter and the Goblet of Fire), a glumačku postavu su činili Andie MacDowell, Hugh Grant, Kristin Scott Thomas, James Fleet, Simon Callow, John Hannah, Charlotte Coleman, David Bower, Corin Redgrave i Rowan Atkinson. Snimljen je u šest sedmica, a u godini u kojoj je objavljen bio je film sa najvećom zaradom u historiji Britanije. Ostvario je zaradu od 245.7 miliona dolara i bio nominovan za Oscara u kategorijama za najbolji film i originali scenario. Osvajač je nagrade BAFTA u kategorijama za najbolji film i  najbolju režiju, a ova nagrada dodijeljena je i Scottu Thomasu za najbolju sporednu ulogu, kao i Hugh Grantu za najbolju glavnu ulogu. Za Granta je to bio početak njegove uspješne glumačke karijere.

avaz.ba
0 0
Finalni trejler za komediju “Daddy’s Home 2”

Paramount Pictures donosi nam poslednji, pretpremijerni trejler za ostvarenje “Daddy’s Home 2”.

U nastavku svetskog hita iz 2015. godine, otac (Mark Valberg) i očuh (Vil Farel) udružili su snage kako bi svojoj deci priredili nezaboravan Božić. Međutim, njihov odnos biće pred velikim izazovom kada Dastijev otac, mačo i šmeker stare škole (Mel Gibson) i Bredov preemotivni tata, Ded (Džon Litgou) stignu, taman na vreme da praznike pretvore u opšti haos.

Film u režiji Šona Andersa u domaće bioskope dolazi 23. novembra, u distribuciji Taramount filma.

prolog

https://www.youtube.com/watch?v=38z-xuYhGnA
0 0
Martin Freeman i "Priče o duhovima"

Prije skoro godinu dana Jeremy Dyson i Andy Nyman počeli su snimati svoj jezivi novi film Ghost Stories, a danas imamo prilike vidjeti prva tri teasera za tri neobične priče iz filma.

https://www.youtube.com/watch?v=o0USj9KfYZc

Temeljen na Dysonovoj i Nymanovoj predstavi, koja je postavljena na pozornice kazališta u Sydneyu, Moskvi i Londonu, zastrašujuća filmska verzija donosi nam Nymana u glavnoj ulozi skeptičnog profesora Goodmana.

Kada dobije pismo "s one strane smrti" Goodman počne propitkivati vlastito ne-vjerovanje te kreće na putovanje upoznavanja tri osobe sa pričama koje će definitivno unijeti strah u kosti.

https://www.youtube.com/watch?v=57uWyhnbsd8

Martin Freeman, Alex Lawther, Paul Whitehouse i Kobna Holdbrook-Smith pridružuju se Nymanu u pokušaju da publici pruži "nezaboravno iskustvo koje će ih natjerati da se smiju, vrište i koje će progoniti njihove snove" Sudeći po prvim teaserima, na dobrom su tragu.

Film je već prikazan na festivalima u Londonu i Busanu, a u širu kino distribuciju kreće 13. travnja 2018. godine.

https://www.youtube.com/watch?v=ZZuLKf4XYDY

mojtv
0 0
Kanadski kandidat za 90. Oscara: “Hochelaga, Land of Souls”

Radnja historijske drame Hochelaga, Land of Souls (originalni naziv Hochelaga, Terre des Âmes) režisera i scenariste Francoisa Girarda smještena je u fiktivnu arheološku oblast u blizini Montreala. Posredstvom nje režiser filma donosi nešto više nego što je samo puki pogled na sukob Indijanaca i evropskih uljeza. Prati historičara iz Quebeca kojeg portretira kanadski reper Samian, a koji otkriva prošlost autohtonih naroda Kanade čije se nestalo selo nalazi u nazivu filma, kao i prošlost raznih istraživača i pobunjenika iz dvije oružane pobune (1837/1838) koje su na području Donje i Gornje Kanade nastale kao plod frustracije političkim reformama.

U liku historičara Baptiste Asignyja je ustvari sadržan lik jedinog preživjelog člana plemena Indijanaca koji je nakon odlučujuće bitke ostao da ranjen luta šumom. Radnja filma (bez hronološkog redoslijeda) kombinuje prošlost, sadašnjost i budućnost jer historičar vjeruje da se na području današnjeg univerziteta McGill u stvari nalazi nekada traženo selo Hochelaga kojeg je francuski istraživač Jacques Cartier opisao u izvještajima o svom prvom putovanju na ovo područje. Kada se Cartier vratio šest godina kasnije, selo je nestalo, a u stvarnom životu razni naučnici i dalje traže njegovu tačnu lokaciju. No, prije nego što dođu do Cartierovih ostataka Hochelage, Asigny i njegov tim provode većinu svog vremena na “slučajnim otkrićima” – artefaktima koji su vezani za nešto novije stanovnike Kanade.

U filmu gledaoci susreću bijelog trapera koji se zaljubljuje u Indijanku, udovicu bogatog zemljoposjednika koja skriva vojne pobunjenike kao i razne druge živopisne likove koji su predstavljeni kroz flashback scene. Svi stanovnici ovog područja na kraju budu prikazani kao jedinstvena ljudska populacija sa svojim duhovima koji žive kroz ragbi igrače koji se sukobljavaju na vrhu grobova.

Osim Samiana, glumačku postavu čine Vincent Perez, Raoul Trujillo, Wahiakeron Gilbert, Emmanuel Schwartz, Tanaya Beatty, David La Haye, Karelle Tremblay, Sebastien Ricard, Sian Phillips, Linus Roache, Gilles Renaud, Naiade Aoun i Tony Nardi. Producent je Roger Frappier, a film kombinuje francuski i engleski jezik, kao i jezik Mohawk Indijanaca i jezik Algonquin Indijanaca sa jugozapada Quebeca. Kanadski je kandidat za 90. Oscara.

avaz.ba

https://www.youtube.com/watch?v=7BzSP0ztC9E

http://www.imdb.com/title/tt6530104/
0 0
Laurence Fishburne radi na tajnom Marvel projektu!

Živimo u dobu žanra superjunaka. Kada nam filmovi pravljeni prema superjunacima izviru sa svih strana, tako da ima mjesta za sve velike glumce u njima. Ako ste vi Laurence Fishburne, onda vam nije dovoljno biti dio samo jednog superhero svemira filmova.

Glumac koji iza sebe ima i nominaciju za Oscara, je glumio kao Perry White u ‘Man of Steel,’ te reprizirao svoju ulogu u ‘Batman v Superman: Dawn of Justice’, kao dio DC svemira filmova. Ali Fishburne je prešao preko i pridružio se glumačkoj ekipi Marvel Studios za nadolazeći film ‘Ant-Man and the Wasp.’

Fishburne je otkrio da je raditi s Marvelom bio njegov prvi izbor i da on ne radi sa studijom samo na ‘Ant-Man and the Wasp,’ nego i na još jednom, super-tajnom projektu koji se nada da će “promijeniti svijet”. Fishburne je objasnio da njegova ljubav prema Marvelu datira još iz njegovog djetinjstva:

“Shvatio sam kako da se ubacim u Marvel svemir… Mogu vam jedino reći da ja, kao čitač stripova iz djetinjstva, sam bio Marvel prvenstveno Marvel obožavatelj zato što sam odrastao u New Yorku u 60′ i 70′ kada je Marvel doslovno dodirivao sve što se događalo u mom svijetu. To se odražavalo u knjigama i pričama koje su pričali.”

Fishburne je objasnio da on nije mogao biti dio ‘Justice League’ filma zbog popunjenog rasporeda, te se javio Marvelu da bi se volio pridružiti MCU, što je na kraju dovelo do izabiranja njega kao glumca u ‘Ant-Man and the Wasp’ filmu. On je objasnio:

“Dobio sam ponudu da glumim Perry White u ‘Man of Steel, očigledno sam prihvatio. Očigledno i ‘Batman v Superman’ prihvatio sam i to. Nisam bio u mogućnosti prihvatiti biti u filmu ‘Justice League’ zbog obaveza koje sam imao, ali sam u isto vrijeme želio biti i dio Marvel svemira filmova. Tako da sam otišao do njih i predložio im nekoliko ideja i u suštini rekao ‘Gledajte, ako ima išta što bi mogao glumiti u Marvel svemiru, a da ima meni smisla, volio bi biti dio toga. Tako da su mi predložili da budem Bill Foster u ‘Ant-Man and the Wasp.’”

Dok je Fishburne morao skrivati detalje oko njegove uloge u nastavku ‘Ant-Man’ filma, on zvuči vrlo uzbuđeno oko projekta:

“Jedino što vam mogu reći je da ja glumim Bill Fostera, koji je bio asistent Hank Pyma. To je način kako ulazim u Marvel svemir i vrlo zam uzbuđen oko toga. Peyton Reed je redatelj, a on je režirao i prvi dio. Bit će zabavan i duhovit kao i prvi dio.”

Glumac je izjavio i da ima još dva dana snimanja na ‘Ant-Man and the Wasp,’ ali je još i otkrio da radi na još jednom, super-tajnom Marvel projektu, izjavljujući:

“Radim još nešto drugo za Marvel, o čemu ne mogu pričati. Bit će fantastično. Promijenit će svijet, nadamo se (smijeh). Otišao sam u Marvel i predložio sam im nešto što nije moglo zaživjeti – bilo je previše legalnih problema, nažalost nešto oko čega nisu mogli raditi. Ali su nakon toga oni prišli meni s idejom da glumim u ‘Ant-Man and the Wasp’ i onda su rekli, ‘Hej, što misliš o ovome?’ a ja sam rekao ‘O da to, DA!’ tako da…”

Vrlo zanimljive stvari, jedva čekamo vidjeti film ‘Ant-Man and the Wasp’, koji dolazi u kina 06. srpnja 2018 godine, te njega u njemu i što prije saznati nove informacije o tom super-tajnom Marvel projektu na kojem radi.

avaz.ba

0 0
Isti ili „isti“ – kako izgleda zatvorski život u jedinstvenom dokumentarnom filmu Dejana Petrovića

Dokumentarni film Dejana Petrovića “Isti”, koji će imatu svetsku premijeru u takmičarskom programu najznačajnijeg i najvećeg festivala dokumentarnog filma na svetu u Amsterdamu (IDFA 2017), na jedinstven način prikazuje svakodnevicu osuđenika i stražara u nekoliko najvećih zatvora u Srbiji, a o specifičnom načinu snimanja autor kaže: “Tokom osmomesečnog perioda istraživanja sa kolegama, pokušali smo da otkrijemo različite aspekte boravka u zatvoru. Zatvorski sistem u kome su osuđenici odvojeni od porodice, prihvataju nove vrednosti, prihvataju zvanične hijerarhije postavljene od strane uprave, ali i one unutar zatvoreničke zajednice, je poseban. Snimajući dokumentarac u zatvoru, s jedne strane morate poštovati stroga pravila i kontrolu, a sa druge strane dokumentarni film zahteva spontanost, beleženje „delića“ stvarnosti, bez nameštanja. Pomiriti te dve strane je bio i najveći izazov za mene. Uz podršku Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde, upravnika i stražara, kao i samih osuđenika, ali i zahvaljujući profesionalizmu članova ekipe filma, uspeli smo da snimimo film „Isti“. Opservacijski, zabeležili smo svakodnevicu osuđenika i stražara, koju smo kasnije, u montaži uobličili u dokumentarac, sa jasnom idejom, definisanom kroz proces istraživanja”, objašnjava Dejan Petrović, koji kaže da ga relativnost slobode čoveka, kao univerzalna tema, već nekoliko godina zaokuplja.

Ovim filmom, naglašava autor, postavlja se pitanje koliko je zapravo svako od nas slobodan u svakodnevnom životu, u svom uobičajenom okruženju, u školi, na poslu, u različitim ulogama koje nam život nameće. Koliko surovost savremenog trenutka nipodaštava vrednost čoveka, kao pojedinca. Koliko smo jedan mali, zamenjivi šraf sistema koji nas svodi na broj, dehumanizira i čini nemoćnim.

“A sve to počinje u najranijem detinjstvu kada nas odrasli, sistemom nagrade i kazne, pripitomljavaju i uče kakvo ponašanje je prihvatljivo. Udovoljavamo očekivanjima roditelja, učiteljice, šefa na poslu, postajemo kao i većina drugih. Odustajemo od sebe. Onda počinjemo „dresirati“ i sami sebe, a kasnije, kao roditelji, i svoju decu”, kaže Petrović, dodajući da je odluka da ovu temu predstave, prikazujući svakodnevicu osuđenika i stražara u nekoliko najvećih srpskih zatvora, bila izazov za sve u ekipi koja je radila film.

Film “Isti” je film metafore, u kome autor isključivo slikom, zvučnim efektima i tišinom, bez dijaloga i uz minimalnu upotrebu muzike, uspostavlja paralele između zatvorskog i šireg društvenog sistema, istražujući relativnost ljudske slobode.

“Pored brojnih sistema kojih smo deo, a koji pokušavaju da nas kontrolišu, ukalupljuju i sputavaju, često i sami podižemo zidove oko sebe, potiskujući svoje potrebe i osećanja, odričući se potencijala koje u sebi nosimo, postajemo žrtve sopstvenih strahova, ostajući u lagodnoj zoni komfora. I tada mislimo da smo slobodni. ‘Isti’ pokušava da ukaže na mogućnost pronalaska izlaza, pre svega u energiji koju svako od nas poseduje u sebi”, ističe Dejan Petrović.

Izuzetna fotografija i unikatna poetika kratkometražnog dokumentarnog filma “Isti“ (16 min) daje pogled na život u zatvoru koji još uvek nije viđen u domaćem dokumentarnom filmu. To je prepoznato i od strane Međunarodnog festivala dokumentarnog filma u Amsterdamu (International Documentary Film Festival Amsterdam – IDFA), koji je film “Isti” uvrstio u takmičarski program predstojećeg, jubilarnog 30. izdanja (15-26. novembar), u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma.

Vest koja je stigla pre nekoliko dana glasi da će pobednik u ovoj kategoriji na festivalu u Amsterdamu ući automatski u kvalifikacije za nominaciju za Oskara! Ova nominacija važi samo za kategoriju kratkometražnog dokumentarnog filma.

Film „Isti“ biće u konkurenciji od 15 filmova iz različitih delova sveta, a koliko je ovo veliki uspeh govori činjenica da su autori iz Srbije poslednji put učestvovali u takmičarskom programu festivala u Amsterdamu pre šest godina (Goran Radovanović – „Uz Fidela do kraja“ i Srđan Keča – „Pismo ocu“), a za 30 godina, koliko postoji IDFA, u takmičarskim programima ovog prestižnog festivala prikazano je samo 9 dokumentaraca domaćih autora.

Filmski centar Srbije, koji je podržao snimanje filma, zajedno sa Udruženjem dokumentarista Srbije „DokSrbija“ je poslednjih nekoliko godina puno uradio na boljem pozicioniranju dokumentarnog filma u Srbiji, a takođe i na promociji našeg dokumentarnog filma u svetu. O tome govori i činjenica da će u Amsterdamu, pored filma „Isti“ biti prikazani i film Mile Turajlić „Druga strana svega“, u kategoriji dugometražnog dokumentarnog filma, kao i „Slatko od Ništa“, Borisa Mitića, u vantakmičarskom programu „Masters“.

„Naći se u takmičarskom programu ovog festivala je nagrada, kako za mene i ekipu filma, tako i za domaći dokumentarni film. Nakon šest godina, po prvi put imamo dva filma iz Srbije u tamičarskom programu ovog festivala, za koji kažu da je za dokumentariste bitan, kao i Kanski festival za autore igranog filma“, kaže Dejan Petrović, reditelj i scenarista filma “Isti“.

U ekipi filma su pored Dejana Petrovića Dragan Vildović (direktor fotografije), Aleksandar Popović (montažer), Nikola Cvijanović (snimatelj i dizajner zvuka), Vojin Ristivojević (kompozitor). Iza filma stoji producentska kuća Nezavisni filmski centar Filmart, a koproducent je Cinnamon Films.

filmonizirani

https://www.youtube.com/watch?v=C3PM8dyBDoI
0 0

Paz de la Huerta: Weinstein me silovao dva puta

Producenta Harveya Weinsteina tokom nekoliko proteklih dana desetine slavnih žena optužilo je za zeksualno zlostavljanje, među kojima su i neke od najslavnijih glumica današnjice, a sada ga je javno optužila i glumica Paz de la Huerta koja tvrdi da je Harvey Weinstein silovao dva puta.

Paz je izjavila da se prvo silovanje dogodilo u 2010. godine kada je Weinstein ponudio da je odveze u njen stan u New Yorku nakon zabave na kojoj su oboje bili. Ona se opirala, ali silovanje se ipak dogodilo. “Gurnuo me na krevet i sve se dogodilo veoma brzo”, rekla je Paz.

Paz tvrdi da se drugo silovanje dogodio nekoliko mjeseci kasnije kada se iz čista mira pojavio u pred njenim stanom. Završili su u njezinom stanu, a Paz navodi da je ponovno silovao. Također kaže da je bila pijana i bez ikakve želje da pristane na seks.

Nakon što je u javnost izašla sa svojom pričom na noge se digla i policija koja je optužbe slavne glumice okarakterizirala kao utemeljene. Paz je dala svoj iskaz u policiji, a policija ovo djelo tretira kao zločin, prenosi RT.

U proteklih nekoliko mjeseci više od 50 žena optužilo je producenta Weinsteina za seksualno zlostavljanje.

filmonizirani
0 0
Nastavak hollywodske sapunice: Dustin Hoffman optužen za seksualno uznemiravanje

Dustin Hoffman obratio se javnosti nakon što su iznesene optužbe protiv njega zbog seksualnog uznemiravanja koje se desilo 1985. godine.

Anna Graham Hunter, koja je tada imala 17 godina i bila pripravnik na setu filma ‘Death of a Salesman’, napisala je tekst za The Hollywood Reporter u kojem je iznijela tvrdnju da je Dustin uhvatio za zdanjicu i govorio joj vulgarne stvari. Navodno uznemiravanje počelo je već prvog dana njenog rada, kada je glumac od nje tražio da mu izmasira noge. U pismu koje je napisala svojoj sestri napsiala je između ostalog: ‘Željela sam pažnu, a onda je više nisam željela’.

Dustin je reagovao na njege optužbe u izjavi za THR, gdje je rekao: ‘Imam najveće poštovanje prema ženama, i osjećam se užasno ukoliko sam učinio bilo šta pogrešno da se ona osjeća neugodno. Žao mi je. Ovo nije odraz onoga što ja jesam.’

Između ostalog Anna je napisala:
‘Otvoreno je flertovao, zgrabio me za guzicu i pričao o seksu… Jednog jutra sam otišala u garderober da uzmem njegovu narudžbu za doručak; pogledao me je i nasmiješio se, malo sačekao pa rekao: “Ja ću jako kuhano jaje … i mekano kuhani klitoris”. Otišla sam, bez odgovora. Onda sam otišla u kupatilo i plakala. ”

Hoffman je i ranije bio kritikovan zbog njegovog odnosa prema ženama.

filmonizirani
0 0
Netflix zvanično otpustio Kevina Spaceyja, neće objaviti ni njegov film “Gore”

Nakon nekoliko optužbi za seksualno uznemiarvanje, krah karijere Kevina Spaceyja uveliko se odvija, a najnovija vijest je to da je Netflix zvanično otpustio ovog glumca, te da pored ukidanja nastavka serije ‘House of Cards’ neće objaviti ni njegov film ‘Gore’.

“Netflix neće biti uključen u produkciju serije koja uključuje Kevina Spaceyja na bilo koji način. Odlučili smo i da nećemo nastaviti s filmom ‘Gore’ koji je u postprodukciji, a koji je producirao i u kojem glumi Spacey”, izjavio je glasnogovornik Netflixa.

Dodao je da će Netflix nastaviti raditi s produkcijskom kompanijom MRC dok ne procjene hoće li nastaviti sarađivati sa Spaceyjem ili ne. Producenti trenutno razmišljaju šta da urade sa serijom – da li da ubiju lik Kevina Spaceyja ili da naprave spin-off serije.

Prema izvještaju CNN-a osam osoba koje su bile dio serije “House of Cards” rekle su da je zbog Spaceyja produkcija bila “otrovno mjesto”, a jedan bivši zaposlenik tvrdi da ga je Spacey seksualno uznemiravao.

Podsjećamo, sve je pokrenuo glumac Anthony Rapp koji je rekao da ga je Spacey seksualno zlostavljao. Spacey je nakon ovih optužbi priznao da je homoseksualac, ali tvrdi da se ne sjeća tog incidenta.

Osim toga, Spaceyja su za seksualno uznemiravanje optužili i meksički glumac Roberto Cavazos i američki reditelj Tony Montana, kao i jedan čovjek koji je želio ostati anoniman.

Spacey nije uhapšen niti optužen za bilo kakav zločin. Njegov glasnogovornik je ranije ove sedmice rekao da je Spacey zatražio psihološku procjenu i liječenje.

filmonizirani
0 0


'Prizivanja' nastavljaju unositi stravu i užas u naše domove

Demonska časna sestra doći će do glave redovnicima i redovnicama jednog mirnog samostana. Prokletstvo koje su nam donijela 'Prizivanja' nikada neće prestati

Nakon izlaska jako dobro prihvaćenog 'Annabelle: Početak' ovog ljeta (i kritika i publika su ga dobro ocijenili), postalo je sasvim jasno da je svijet 'Prizivanja' u jako dobrom stanju. Toliko dobrom da su produkcijske kuće New Line i Warner Bros. pokrenule plan o stvaranju velike franšize.

Tako nam nakon 'Prizivanja' i 'Annabelle' u kina dolazi još jedan film iz tog svemira, 'The Nun', tj. 'Redovnica' ili 'Časna sestra' (možda i 'Prizivanje 8: Žene u odori' ili neki slično inovativan naslov naših prevoditelja). Film nam u kina dolazi naredne godine, a prvi materijali su već krenuli stizati.

Premda nije video kojeg ćemo pamtiti zauvijek, pred kraj treće minute videa, tj. na 3:55 min Anthony LaPaglia gleda fotografiju grupe redovnica. A iza redovnica se nalazi demonska časna sestra Valak. O tome je više rekao i redatelj Corin Hardy (režira nadolazeću novu ekranizaciju 'Vrane')

Sudeći prema prikazanom, film bi se mogao odvijati u '50. godinama 20. stoljeća, u nekom samostanu ili crkvi. Glavni negativac bit će spomenuti demon Valak.

U filmu će nastupiti Bonnie Aarons, koja je glumila i u 'Prizivanju 2', a pridružit će joj se Demián Bichir kao otac Burke, Charlotte Hope u ulozi sestre Victorije te Taissa Farmiga (mlađa sestra Vere Farmige, koja glumi u 'Prizivanjima') kao časna sestra Irene.

'The Nun' u kina dolazi sredinom srpnja 2018. godine.

24sata

0 0
Ubojica se vraća: Stigli su prvi detalji iz nove 'Noći vještica'

U novoj verziji filma 'Noć vještica' glavni lik Lauirie Strode će imati 'završni obračun' s Myersom, čime ćemo možda napokon dobiti kraj serijala. No, kako će taj obračun završiti...

Nakon što je produkcijska tvrtka Universal otkrila kako ćemo dobiti novi film iz serijala 'Noć vještica', fanovi su žudno očekivali daljnje vijesti o tom djelu. Već je poznato da će Jamie Lee Curtis ponovno igrati ulogu Laurie Strode, dadilje koja se suočava sa serijskim ubojicom Michaelom Myersom. Curtis se u toj filmskoj seriji posljednji put pojavila 2002., u nastavku 'Noć vještica: Uskrsnuće', u kojem je njezin lik ubijen.

No Universal je otkrio kako će se novi nastavak temeljiti na originalnom filmu iz 1978. te će ignorirati događaje iz filma iz 2002. godine (koji ignorira događaje preostalih filmova u franšizi). U novoj verziji filma Strode će imati 'završni obračun' s Myersom, čime ćemo možda napokon dobiti kraj serijala.

Svoju povezanost s Myersom je Curtis i tvitala u nedavno objavljenom tvitu, u kojem je i najavila datum objave filma.

'Noć vještica' postala je jedna od poznatijih holivudskih horor franšiza. Nakon prvog filma snimljeno je još devet nastavaka, a posljednji je bio onaj Roba Zombieja iz 2009., nazvan 'Noć vještica II', kojeg fanovi radije žele zaboraviti.

U novom filmu će tvorac serijala, John 'Platite mi' Carpenter, biti izvršni producent i savjetnik, a u kinima ćemo ga gledati 19. listopada 2018. godine.

24sata
0 0
'The Crow Reborn': Napokon će početi rad na rebootu franšize

Osjećam li ja to benzin, legendarna je fraza iz kultnog filma 'Vrana'. Ako sve prođe dobro, uskoro bismo mogli ponovno čuti takve izjave iz ustiju mitskog lika

Dugo očekivani reboot franšize 'Vrana' napokon je ušao u fazu planiranja, tj. ne luta više od studija do studija besciljno. U jednom trenu je film čak i izgubio svoj producentski studio. Nije se znalo što točno to znači za projekt, tj. snima li se ili ne i je li Jason Momoa još osoba na koju se računa za glavnu ulogu. Također je postalo nejasno je li Corin Hardy, redatelj koji je cijelo vrijeme gurao film naprijed, u stvari i dalje uključen u sve.

Ali s vremenom je sve ispalo dobro. 'Davis Films' vodi snimanje, a redatelj u igri je ipak Corin Hardy. Bradley Cooper i Luke Evans definitivno više nemaju nikakve veze s filmom, jer je čelno mjesto preuzeo Jason Momoa. Uz sve te vijesti, sada nam stiže i vijest o početku rada.

- Kako trenutačno stoje stvari, predprodukcija kreće u veljači s vrlo talentiranim britanskim redateljem Corinom Hardyjem na čelu. Ja sam osobno uključen u sve i usko surađujem s njim - izjavio je tvorac stripa, James O'Barr.

Uzevši u obzir da ovaj projekt postoji već deset godina te da je prošao kroz nebrojeno ruku, bez rezultata, bit ćemo skeptični prema njemu sve dok ne vidimo prve fotografije sa snimanja. Ili još bolje, prvi foršpan.

Jason Momoa će se u međuvremenu baviti svojom ulogom Aquamana u filmu 'Liga pravde', koji u kina dolazi za dva tjedna.

24sata

https://www.youtube.com/watch?v=N5uPZ7ocsqA
0 0

Premjesti temu

Odaberite odredišni forum

Spoji teme

Odaberite odredišnu temu (ID)

Preimenuj temu

Preimenuj temu

Potvrda brisanja

Želite li obrisati ovu temu? Ovo će privremeno obrisati temu i njezine poruke.

Brzi odgovor

Morate biti prijavljeni da biste odgovorili.
Pregled se otvara u većem prikazu. Koristite preuzimanje ako želite izvornu datoteku.
Stranica 9 / 11 Prikazano od 201 do 225 (ukupno 271 rezultata)
Tema 880
Poruka 52,426
Serija 681
Filmova 398
Prijevoda 13,752
Član 9,378

Online korisnici (1)

1 član 54 gostiju 3 bota Ukupno: 58

Član

Legenda

[ Administrator ] [ Moderator ] [ VIP ] [ Prevoditelj ] [ Član ]

Rođendani danas

Danas nema rođendana.

Najnoviji član

Rekordi posjećenosti

Danas

58

Oduvijek

5266

28.02.2026 12:00

Jezik:

Autorska prava 2016 - 2026 - Prijevodi-Titlovi.org - Sva prava pridržana.

Koristimo kolačiće

Koristimo nužne kolačiće za osnovne funkcije, a opcionalne kolačiće za analitiku i marketing.